Vita, vita glagoljica u Hrvatskoj!

Vjerojatno nema filologa koji nije poželio biti poput Solunske braće – rovariti njihove pute i orati njihovu brazdu. A zađemo li dalje u djetinjstvo gotovo svakoga čovjeka, otkrit ćemo da su svi rado smišljali i svoje tajne jezike, shodno tomu i svoja pisma. Silogizam jednostavan – svi htjedosmo biti poput odgovornih i plemenitih državnih službenika Ćirila i Metoda. Zato ćemo ih se ovom prigodom sjetiti (nedavno bješe i njihov spomendan – 5. srpnja), a i svakom ljubitelju i žitelju glagoljice na darak dati ljetni itinerar kojim će pristupiti misiji Glagoljicom po Hrvatskoj.

Senjska ploča u Gradskom muzeju Senj

Prva nam je točka 9. stoljeće kada je u Solunu i njegovoj okolici bilo mnoštvo Slavena te kada se car Mihajlo (na poziv kneza Rastislava) obratio Konstantinu i Metodu i poslao ih u Moravsku poučavati narod na slavenskome jeziku. Metodov mlađi brat Konstantin (zbog svoje učenosti zvan Filozof) bit će na čelu moravsko-panonske misije. Mnogi vjeruju da je upravo vješti Filozof stvorio glagoljicu, pismo prilagođeno specifičnim glasovima slavenskoga jezika. Braća su odmah prevela najvažnije crkvene knjige te, kako ističe Stjepan Damjanović u nezaobilaznome Slovu iskona, utemeljila književnost, slavensku i kršćansku i zajednički književni jezik. Predano su širili vjeru i nauk svojim učenicima i narodu svojemu, pomno promišljali o diplomatskim poslovima, borili se protiv spletkara i jačali slavensku samosvijest. Iako je nakon Metodove smrti slavenska liturgija zabranjena u Moravskoj, a njihovi učenici protjerani, oni će, kud god ih put nanio, širiti naume svojih učitelja, osobito u Bugarskoj, Makedoniji i Hrvatskoj, gdje se glagoljica zadržala stoljećima. Time brzopotezno dolazimo do druge točke!

Pripremite svoje broce, tovaruše, zavežljaje, kako god ih zvali, spremite Slovo iskona, Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, dakako i Prvu hrvatskoglagoljsku početnicu pod ruku, pa na glagoljašku avanturu po Hrvatskoj. Neka vas pritom ponos obuzme jer je na hrvatskim prostorima glagoljičnih epigrafa više nego u svim drugim zemljama zajedno, stoga i krećemo od najstarijega hrvatskoga kamenoga spomenika s glagoljičnim tekstom – Plominskoga natpisa iz 11. stoljeća. Naći ćete ga u crkvi Sv. Jurja u Plominu, upoznati se s ilirsko-rimskim bogom životinja i raslinja Silvanom, oblom glagoljicom i naučiti da To je pisao S (prevedeno).

Aleja glagoljaša na cesti Roč-Hum

Plominski natpis - reljef - u crkvi Sv. Jurja u Plominu

Ako vas zanima simbolični početak suživota romanske i slavenske kulture na hrvatskim prostorima, otići ćete na Cres i potražiti Valunsku ploču. A pored lokalne konobe Juna uređen je i manji lapidarij na otvorenom gdje turisti i svi zainteresirani mogu vidjeti kopije Valunske ploče i drugih glagoljskih natpisa s ovoga područja. Trajektom za 20-ak minuta stignete i do grada Krka gdje ćete unutar kanoničke crkve vidjeti Krčki natpis i naučiti stara hrvatska imena. U Biskupskom ordinarijatu u gradu Krku pronaći ćete Jurandvorske ulomke III i IV. Na njima se može pročitati ime Zvonimir, što ćemo odmah povezati s dragim kamenom hrvatskoga jezika i najstarijim pjesničkim tekstom, Bašćanskom pločom, te potražiti njezinu repliku u crkvi Sv. Lucije u Jurandvoru postavljenu na mjesto nekadašnje oltarne pregrade. Na njoj se prvi put na hrvatskostaroslavenskom jeziku spominje ime hrvatskoga naroda i ime kralja Zvonimira, naći ćete usto i kletvu, pa ritmičke obrasce i svih 13 redaka dakako naučiti napamet. Taman što naučite retke, naoružat ćete se znanjem koje ćete moći pokazati na Ljetnoj školi glagoljice u Etno kući Kornić od 7. do 12. kolovoza - tako ćete svoju ljetnu misiju obogatiti različitim radionicama i edukativnim sadržajima posvećenima očuvanju i promicanju glagoljaške baštine.

Crkva Sv. Lucije u Jurandvoru čuva repliku Bašćanske ploče

Za satak ćete stići do Senja, zatim se uputiti u Gradski muzej Senj. Ondje ćete ugledati Senjsku ploču urešenu ornamentima lozice, koja oblikom i funkcijom podsjeća na Bašćansku ploču. Polako se vraćate prema Istri, pa možete poći u župnu crkvu Imena Marijina u Grdosel, nedaleko od Pazina i istražiti Grdoselski ulomak na kojemu je prijelaznom glagoljicom prema Fučiću bila zabilježena posveta nekoga oltara u čast dvjema sveticama. A u Humu, gdje glagoljica itekako živi, u crkvi Sv. Jerolima pronaći ćete glagoljske grafite – bilješku humskoga popa glagoljaša koji je trideset dana služio mise za pokoj duše nekog kovača Martina i svaki put kad bi misu odslužio, čavlom ili nožem uparao bi jednu crtu u oslikani zid.

Nađite još malo ćirilometodske snage u sebi i prošetajte Alejom glagoljaša – cestom Roč–Hum duž koje se nalazi deset kamenih obilježja posvećenih glagoljici i glagoljašima, a ako se putem umorite, sjednite za Stol Ćirila i Metoda i osmislite svoj nastavak glagoljskoga puta. Pogledajte i kakvom su ljepotom izvedena hrvatskoglagoljska liturgijska djela, a i ona izvan liturgije. Nakon toga veselo kličite: Vita, vita. Štampa naša gori gre!